Ugradnja cijevnog protočnog grijača perilice suđa

/in /by

Ono što već duže stoji na listi TO DO jest ugradnja i nadogradnja HERMS sistema u RIMS. Kako sam cijevni grijač perilica suđa već imao samo je trebalo prilagoditi ono što imaš u ono što trebaš (Nucaš) 🙂

Read more

Destiliranje hmelja, dobivanje ulja i korištenje

/in /by

Destilacija svježe ubranog hmelja s ciljem dobivanja eteričnog ulja za korištenje u kućnom pivarstvu.

Read more

Kako kalibrirati iSpindel?

/0 Comments/in /by

Za potrebe kalibriranja napravljen je jednostavan video. Pogledajte ga i podjelite prijateljima

Salata od hmelja

/in /by

Mladi izdanci hmeja koriste se kao povrće pod nazivom “hmeljeva šparoga”. Ovaj recept je iskopan iz jako stare kuharice, nije ništa spektakularno, no zašto ne iskoristiti višak hmelja.

Read more

E-Varaždin posjetio Nautilis

/in /by

Iako je u našem kraju ”popularna” proizvodnja vina, čini se kako se ljudi sve više i više okreću novom hobiju – kuhanju piva. Sve ljubitelje piva tako je u jednu udrugu okupila Udruga pivara Sjever koja promovira izradu kućnog pivarstva kao hobija, oragnizira pivska druženja i širi turističke sadržaje vezane uz pivarstvo.

Posjetili smo garažu, koja je sada zapravo ”radiona” u kojoj pivo kuha tajnik Udruge pivara Željko Fegeš. U našem eTV  Prilogu pogledajte kako izgleda kuhanje domaće pive, koja novost očekuje posjetitelje na ovogodišnjem Adventu u Varaždinu i zašto se ljudi bave ovim skupim hobijem,iako od njega nemaju nikakvu financijsku korist

Zašto je pivski kvasac dobar za zdravlje

/in /by

Zdravstvena svojstva pivskog kvasca nisu uvijek bila poznata čovjeku. Ipak, kroz kratku povijest korištenja u proizvodnji piva i u kuhinji, uvidjela su se bogata nutritivna svojstva ovog kvasca.

Pivski kvasac je u biti živi mikroorganizam, koji svojim djelovanjem pretvara šećer i sladovinu u etilni alkohol i ugljični dioksid. Ove dvije stavke su od velike važnosti u proizvodnji piva. Ipak, kako se na ovim bavimo isključivo zdravljem čovjeka, okrenuti ćemo se ljekovitim svojstvima pivskog kvasca i spomenuti zbog čega je to tako tražena namirnica u liječenju.

Kvasac obiluje vitaminima skupine B a to su vitamin B1, B2, B5, B6, B12 i drugi. Samo jedan gram pivskog kvasca u sebi sadrži 150 mikrograma tiamina, odnosno vitamina B1, 50 mikrograma riboflavina, odnosno vitamina B2, te 400 mikrograma niacina, odnosno vitamina B3.

Pored navedeni u toj količini pivskog kvasca pronalazimo i 40 mikrograma piridoksina, odnosno vitamina B6, 100 mikrograma pantotenske kiseline, odnosno vitamina B5, 1.25 mikrograma biotina, 3.35 mikrograma kolina, 4.4 miligrama inozitola te 5 mikrograma folne kiseline.

Pivski kvasac je bogat i mnogim mineralima poput željeza, mangana, natrija, kalcija, cinka, kalija, bakra i magnezija.
Također, u pivskom kvascu pronalazimo i tragove selena, a selen je jedan od najpoznatiji antioksidanata koji štite stanice i tkivo od oštećenja slobodnim radikalima. Selen djeluje kao stimulans za imunološki sustav, tako što podupire proizvodnju antitijela u našem organizmu.

Kao izvor kroma pivski kvasac je među najboljim prehrambenim proizvodima.

Komponente germanija koje pronalazimo u pivskom kvascu imaju više zdravstvenih učinaka na ljudski organizam. Ove komponente jačaju otpornost našeg organizma prema virusnim infekcijama i gripi, te sudjeluje u reguliranju povišenog krvnog tlaka. Također, uz pomoć ovih komponenti, pivski kvasac jača naš imunološki sustav i djeluje antikancerogeno.

Zbog bogatog sadržaja minerala i oligoelemenata, pivski kvasac je izvrstan dodatak u kuhinji. Točnije, on je dobar dodatak prirodnoj hrani. Naime, minerali koje pronalazimo u pivskom kvascu pomažu nam protiv stresa, osteoporoze, anemije i sličnih oboljenja.

Kvasac djeluje i protiv kisele žuči, akni i drugih sličnih oboljenja na koži. Također, kvasac pomaže u liječenju čira na dvanaestpalčanom crijevu i želucu.

Kvasac je pronašao svoje mjesto i u kozmetici. Naime, zbog pozitivnog i ljekovitog djelovanja na ljudsku kožu kvasac je našao primjenu u tretiranju kože za ljepotu. On pomaže u borbi protiv akni, ekcema i infekcija kože. Također, kvasac jača zube i nokte.
Suhi pivski kvasac igra važnu ulogu u dijetoterapiji kod mnogih bolesti. Također, pivski kvasac je dobar i u dijetama jer pomaže kod gubitka težine.

Kako je pivo spasilo svijet?

/in /by

Prve zabilješke o proizvodnji i korištenju piva zabilježene su u drevnoj Mezopotamiji (današnji Bliski istok) 2800 godina prije Krista. U njima se spominje kao “tekuća hrana” za radnike, dok su pivo u starom Egiptu usporedili s vodom. Zaključili su da je sigurnije i zdravije za piće, iako se to nije znalo objasniti. Pivo je i u Europi bilo omiljeni napitak germanskih plemena, Kelta i drugih drevnih naroda. No, u početku se proizvodnja piva smatrala poslom žena, pa su ga dnevno proizvodile za svoje kućanstvo. Ipak su prodiranjem kršćanstva centri proizvodnje postali samostani, ali ne samo za osobne potrebe nego i za prodaju. Stoga ne čudi da se i danas takozvana samostanska piva nude na tržištu, a o njima se govori da su rezultat te tradicije.

Hmelj se u proizvodnji piva počeo koristiti tijekom 14. stoljeća. Dotad su se u sladovinu dodavale različite aromatične biljke kako bi pivo imalo prepoznatljiva i željena svojstva (osobine). Primjerice, u to doba postojale su i velike razlike u proizvodnji njemačkih pivara sa sjevera i juga zemlje. Oni su za proizvodnju počeli koristiti žitarice (čak i zob), koje su prvotno bile namijenjene za proizvodnju kruha. Time proizvodnja piva postaje konkurencija proizvodnji hrane, pa je 23. travnja 1516. godine u cijeloj Njemačkoj regulirana Bavarskim zakonom o čistoći proizvodnje piva Reinheitsgebot (donesen je 17 godina ranije u Bavarskoj). Provodi se i danas, a njegovim se odredbama osigurava konstantna kvaliteta njemačkih piva.

U 18. stoljeću nakon prve industrijske revolucije modernizirana je industrija piva, dok je sredinom 19. stoljeća izumom umjetnog hlađenja znatno napredovala mogućnost skladištenja i transporta tog pića. Kada je, pak, znanstvenik Pasteur 1860. godine definirao fermentaciju kao život bez kisika, pivarima je omogućio da razumiju procesa dobivanja alkohola. Potom je Hansen krajem 19. stoljeća razvio metodu propagacije kvasca iz jedne stanice, te je definirao čistu kulturu kvasca za proizvodnju piva. Time je postavljen temelj za proizvodnju svijetlih “laganih” piva uz već prisutna tamna bavarska piva, a bio je to početak velike ekspanzije otvaranja pivovara u Europi i Americi.